.

Razvojem interneta informacije su postale dostupnije nego ikada. No, kako se razvija korištenje interneta, trebala bi se razvijati i naša sposobnost vrednovanja izvora i vrijednosti informacija koje pronalazimo. Pogotovo sada, u situaciji u kojoj smo se svi zatekli u posljednje vrijeme, kada se sva komunikacija sve više oslanja na tehnologiju i izvore podataka na internetu.

Vrlo je jasno da će digitalne tehnologije u sljedećih nekoliko godina unijeti još veće promjene, od poslovnih procesa do dnevnih rutina. Stoga će i razumijevanje nomenklature unutar tima i niše u kojoj radite biti od izuzetne važnosti.

Vođeni time, pokušat ćemo razjasniti nazive i značenja koncepata, pojmovnih određenja i relevantnih istraživačkih težišta vezanih uz istraživanje zaposlenika te primanja i davanja povratne informacije, “feedbacka“.

.

Sreća i zadovoljstvo u odnosu na angažiranost – je li to isto?

No, prije nego krenemo, važno je naglasiti kako je bilo kakvo istraživanje, mjerenje, primanje “feedbacka“ zaposlenika, a bez povratne reakcije na isto – potpuno promašena investicija, trošenje vremena i međusobnog povjerenja, a u konačnici kao rezultat daje kontraefekt.

Sreća je stanje komfora i mira, dobrog osjećaja u određenom trenutku.

Zadovoljstvo je ispunjenje nečijih želja, očekivanja ili potreba.

Osoba koja je sretna i zadovoljna ne mora nužno biti angažirana na radnom mjestu. Zaposlenik može biti sretan i zadovoljan što ima posao, ne ispunjava osnovna očekivanja, a za to prima plaću. Iz ovog proizlazi da mjerenje sreće i zadovoljstva samo po sebi nužno ne daje adekvatne informacije na temelju kojih možete donositi bolje odluke. 

Angažiranost i organizacijska klima – koja je razlika?

Jednostavno rečeno, organizacijska klima je priroda i kvaliteta radne okoline te utjecaj upravo te okoline na stavove i ponašanja zaposlenika.

Angažiranost je osobno ulaganje zaposlenika i zalaganje za organizaciju.Biti “angažirani zaposlenik“ znači da ste u potpunosti uključeni i zainteresirani za svoj posao. Taj posao potpuno okupira vašu pažnju i inspirira vas da izvlačite najbolje iz sebe.

(izvor: J. K. Harter, F. L. Schmidt, T. L. Hayes „Business-Unit-Level Relationship Between Employee Satisfaction, Employee Engagement and Business Outcomes: A Meta-Analysis“)

.

Prema angažiranosti zaposlenici se dijele na:

1. Angažirane – karakteristike ovakvih zaposlenika su lojalnost, fokusiranost, entuzijastičnost i predanost osobnom i organizacijskom razvoju.
2. Neangažirane – karakteristike ovakvih zaposlenika su samozadovoljstvo, nedostatak inicijative, manjak sudjelovanja i povećani apsentizam.
3. Aktivno neangažirane – karakteristike ovakvih zaposlenika su neiskrenost, širenje nezadovoljstva i demotivacija drugih zaposlenika u neposrednoj okolini.

Što onda treba mjeriti i kako se to zove?

Golemi je broj informacija koje su nam dostupne, a koje za sobom povlače određene izvore, različite perspektive, pristupe i razmišljanja. Trendovi koje pronalazimo, nove riječi i njihova značenja koje otkrivamo, ali i pokušaj implementacije “otkrivenog“ na naše tržište ponekad zbog jezičnih barijera ostaje nedorečeno.

Pa što je onda “employee engagement“?

Definitivno nije sreća ili zadovoljstvo, kao što smo objasnili, a organizacijska klima bi bio obuhvatniji naziv i koristi se najčešće u regiji.

Međutim, ako primjenjujete anonimnu anketu postavljanjem pravih pitanja, mjerenjem pravih elemenata koji su potpomognuti statistikom, testirani znanstvenom metodologijom i takva anketa vam omogući uvid u podatke čija vrijednost može pomoći vašoj organizaciji donijeti strateški plan za poboljšanje angažiranosti i zadovoljstva te, u konačnici, produktivnosti zaposlenika – nazovite to kako god želite. 

No, vratimo se na ono najvažnije. Na kraju dana, želite mjeriti/pitati zaposlenike kako biste dobili važne informacije uz koje možete donositi ispravne zaključke, bolje odluke i napredovati iznutra, zar ne?

.

Isprobajte Improv3 – platformu za mjerenje employee engagementa u realnom vremenu.