Kultura osnaživanja i stalnog usavršavanja stvara brže i prilagodljivije organizacije
Koliko je snažna vaša trenutna organizacijska kultura i podržava li vaše strateške ciljeve?

Vjerujem da se većina nas i prije ove nove situacije uzrokovane pandemijom „borila“ s prioritizacijom zadataka i aktivnosti, no tu borbu je dodatno pojačala kriza izazvana COVID-19 virusom. Sada je vrijeme da se konačno pozabavimo radnim opterećenjem i stvorimo održivije radno okruženje usredotočujući se na posao koji je najvažniji. Kako bi stvorili održivo radno okruženje, preispitajte kako radite u svojoj organizaciji.

Važnost agilnosti u kompanijama

Jedno od najzanimljivijih otkrića proizašlo iz McKinseyjeva COVID-19 istraživanja bilo je da su agilne organizacije reagirale na krizu otprilike dva puta brže od svojih konkurenata. Tvrtke koje su agilnije, imaju ravniju strukturu, brže donose odluke i stavljaju talente u ključne uloge, izlaze iz krize uzrokovane pandemijom osnažene i napredujući na tržištu. Da bi dodatno omogućile fleksibilnost, mnoge organizacije eksperimentiraju s prelaskom s godišnjeg ciklusa planiranja na kvartalni ciklus planiranja, s 90-dnevnim ritmom postavljanja ključnih ciljeva kako bi pratile što je postignuto u prošlom ciklusu, a zatim po potrebi resetirale prioritete, dinamično raspoređujući resurse (ljude i kapital) tamo gdje su najpotrebniji.

Kontinuirano usavršavanje

Međutim, nije riječ o odabiru “agilno ili waterfall”, već o rušenju organizacijskih silosa, postajanju prilagodljivim promjenjivim potrebama tržišta / kupaca i kontinuiranom usavršavanju i učenju. Da biste to omogućili, razmislite o uspostavljanju zajedničkog „backlog-a” prioriteta koji će biti objavljen i dostupan svima u organizaciji. Ako jasno ne definirate prioritete, ljudi će ih sami smisliti. Osoba, tim ili odjel koji najglasnije „viče“ će dobiti prioritet za svoj posao, čak i ako to nije sljedeća najvažnija stvar za tvrtku. Sukobi ili (što je čak i gore) kreativni načini prikrivanja i izbjegavanja sukoba nastaju zbog zbrke oko prioriteta. Pri tome su svi dionici poslovanja nezadovoljni jer se vrijednost koju očekuju ne isporučuje. Zadovoljstvo kupaca pati, razvija se nepovjerenje, a timovi su „razvučeni“ pokušavajući odjednom žonglirati s 10 kritičnih prioriteta.


Slika 1. Prikaz trenutne i željene organizacijske kulture Competing Values Framework-a i Organisational Culture Assessment Instrument-a (Source/Izvor: Organic Leadership Workshop by agile42, Diagnosing and Changing Organizational Culture by Kim S. Cameron Robert E. Quinn)

Kultura osnaživanja

Operacionalizacija agilnog načina rada i upravljanje međuovisnostima timovima kako bi se kupcima donijela vrijednost zahtijeva višestruke promjene u načinu razmišljanja. Na temeljnoj razini, agilna transformacija je kulturna transformacija – izgradnja smislenije kulture osnaživanja pojednostavljivanjem načina/ procesa donošenja odluka, delegirajući odluke na mrežu osnaženih timova. Na taj način stvaramo okruženje u kojem lideri mogu provesti više vremena na povezivanju s timovima i pojedincima, na kreiranju željenih, pozitivnih iskustava i na razvoju organizacijske kulture.

Osjećaj svrhe u radu, jasne uloge i odgovornosti, redovite povratne informacije i otvorena i česta komunikacija omogućit će kulturu osnaživanja i suradnje koja je preduvjet za kontinuirano učenje i razvoj pojedinaca i timova, što je preduvjet za visoku učinkovitost i postizanje željenih rezultata.

Kultura postaje prihvaćena kao „način na koji ovdje radimo stvari“ samo ako postoji jasna odluka o ponašanjima i navikama koje pokreću strategiju, koje su kontekstualizirane unutar organizacije, u timovima i za pojedince u njihovim vlastitim situacijama (trenutku u kojem se nalaze u karijeri, te individualnim karijernim aspiracijama).

Lideri bi se trebali više baviti aktivnostima koje će kreirati kohezivnu kulturu koja će definirati način rada u organizaciji, a zatim je mapirati u to kako živjeti ta ponašanja u određenim odjelima, timovima i za određene pojedince (npr. razlika je što očekujemo od novopridošlog zaposlenika u odnosu na kolegu sa dužim iskustvom rada u organizaciji).

Koliko je snažna vaša trenutna organizacijska kultura i podržava li vaše strateške ciljeve? Najveća poteškoća s kulturom je znati gdje ste. Kad kulturu učinimo eksplicitnom, možemo razumjeti gdje smo i dogovoriti se gdje želimo ići. Svakako preispitajte da li je vaša organizacijska kultura koherentna u cijeloj organizaciji i u skladu s strategijom.

Da biste shvatili kako to može izgledati za vašu organizaciju, pitajte svoje zaposlenike, saslušajte i pozovite ih da zajednički kreirate organizaciju usmjerenu na razvoj, koja će izići iz COVID-19 krize napredujući.


Mihaela Smadilo, Leadership Consultant and Coach at ACT

Zadnji članci
Mjerenje angažiranosti zaposlenika samo je jedan korak. Međutim, ono što ćete napraviti nakon mjerenja jednako je važno.
Kako bi stvorile upravljivo radno okruženje, organizacije redefiniraju radna mjesta i modele rada.